O karcinomu debelog crijeva

Karcinom debelog crijeva na drugom je mjestu po učestalosti karcinoma kod muškaraca i kod žena. Ako to izrazimo u postotku, čini 17 % svih malignih neoplazmi (tumora) kod muškaraca, te 13 % svih malignih neoplazmi kod žena. Ako navedeno izrazimo u brojkama, u Hrvatskoj godišnje oboli preko 3000 muškaraca i žena od raka debelog crijeva, a preko 2000 svake godine umre od te bolesti. U svakom slučaju nedopustivo veliki broj novooboljelih, a još više nedopustivo veliki broj umrlih svake godine od karcinoma debelog crijeva. Posebno zbog toga što je debelo crijevo lako dostupno pretrazi, a ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, tj u samom početku, vrlo je visok postotak izlječenja. Na žalost, ovi navedeni podatci koje objavljuje Registar za rak Republike Hrvatske, jasno ukazuje na stanje u Hrvatskoj, te vrlo nizak stupanj svijesti hrvatske populacije o važnosti kolonoskopije kao preventivne i dijagnostičke pretrage koja spašava život.

Prema anatomskom smještaju, debelo crijevo dijeli se na šest dijelova. Počinje na mjestu spajanja tankog i debelog crijeva u donjem desnom dijelu trbuha kao slijepi završetak (cekum), prelazi u uzlazno debelo crijevo (ascedens), slijedi poprečno debelo crijevo (transferzum), pa silazno debelo crijevo (descedens), potom zavijeno debelo crijevo (sigma), te ravno debelo crijevo (rektum), koje završava izlaznim otvorom (anus). S obzirom na razlike u učestalosti pojave karcinoma debelog crijeva prema smještaju, posebna pozornost pridaje se karcinomu završnog dijela debelog crijeva, i to otprilike na zadnjih 40-ak cm od anusa, gdje nastaje više od polovice svih karcinoma debelog crijeva

Rizični čimbenici za nastanak karcinoma debelog crijeva u svakom slučaju su:

– nasljedni

– neredovita prehrana s namirnicama bogatim bjelančevinama životinjskog podrijetla

– konzumacija namirnica s malom količinom celuloze

– neredovita stolica (opstipacija)

– pretilost

– pušenje.

Dobroćudni polip debelog crijeva

U 95 posto slučajeva karcinom debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba polipa, dobroćudnih žljezdanih pupoljaka koji mogu nastati po cijelom debelom crijevu. S obzirom na to da je za takvu zloćudnu preobrazbu (malignu alteraciju) potrebno dulje razdoblje, imamo dovoljno vremena za poduzimanje preventivnih radnji kojima bi se spriječio nastanak karcinoma debelog crijeva.
Prema tome, u preventivne radnje kojima bi se umanjio rizik nastanka karcinoma debelog crijeva svakako ubrajamo izbjegavanje izlaganja utjecaju rizičnih čimbenika s jedne, te provođenje preventivnih pregleda s druge strane. Najkvalitetnija pretraga, ujedno i najpreciznija je kolonoskopija. Jedna od jednostavnih i lako dostupnih metoda je i hemokult, tj. pretraga stolice na prikrivena (okultna) krvarenja iz probavnog sustava, koju može provesti nadležni liječnik. Ako je nalaz pozitivan, bolesnika treba uputiti na kolonoskopiju da bi se isključilo postojanje polipa, za koje se zna da su lako ranjivi i zato krvare, odnosno da se isključi postojanje karcinoma.

Kad se u stolici primijete tragovi krvi, i/ili sluzi, kad se naizmjenično javljaju opstipacija, pa proljev, obvezno se treba javiti liječniku i inzistirati na kolonoskopiji, a ne to pripisivati hemoroidima, što je najčešća pogreška i zabluda. Naime, postojanje hemoroida ne isključuje da je negdje na većoj udaljenosti od anusa na debelom crijevu smješten karcinom ili polip.
Problem kolonoskopije je mali broj ustanova koji provode tu pretragu u odnosu na broj stanovnika, pa su dugačke liste čekanja na pretragu, a obzirom na to da je relativno neugodna, ljudi je izbjegavaju. Unatoč navedenim problemima, svakoj osobi se preporučuje prvu kolonoskopiju učiniti između 45 – 50. godine života. Ako je netko iz bliže obitelji imao karcinom debelog crijeva, odnosno ako je obiteljska anamneza pozitivna, potrebno ju je prvi put napraviti i deset godina ranije.
Kako je za zloćudnu preobrazbu polipa u karcinom potrebno nekoliko godina, tako se odstranjivanjem dobroćudnih polipa može relativno jednostavno spriječiti (prevenirati) nastanak karcinoma debelog crijeva. Zbog toga se ne treba često ponavljati kolonoskopija.
Ako je kolonoskopski nalaz uredan, kolonoskopija se ponavlja za pet do deset godina, nakon odstranjenja polipa za godinu dana, a ako je kontrolna kolonoskopija uredna, onda za tri do pet godina.

Kolonoskop kao uređaj konstruiran je tako da se, osim optičkog dijela, u njemu nalazi i tzv. radni kanali kroz koje se u crijevo ubacuje zrak i voda za ispiranje, provlače instrumenti za uzimaje komadića tkiva (biopsija), ili omče za odstranjivanje polipa uz pomoć struje kako bi se spriječilo krvarenje. Kroz te radne kanale uz pomoć negativnog tlaka također se odstranjuju tekućina, višak zraka i odstranjeni manji polipi.

Nažalost, u slučaju otkrivanja karcinoma debelog crijeva, nužna je radikalna operacija, koja se provodi u općoj anesteziji, najčešće uz otvaranje trbušne šupljine. Cilj svake operacije je radikalno odstranjenje tumora s pripadajućim dijelom crijeva i okolnog tkiva, te potom spajanje crijeva da bi se zadržao njihov kontinuitet i omogućilo pražnjenje stolice. U malom broju slučajeva to nije moguće, pa se mora učiniti otvor crijeva na trbušnoj stijenci, tzv. stoma (anus praeter). Stomu treba učiniti onda kad je tumor smješten na samom kraju debelog crijeva, pa nakon radikalnog zahvata, što podrazumijeva odstranjenje i dijela zdravog crijeva ispod i iznad sijela tumora, nema više crijeva za koji bi se spojio gornji dio. U tim slučajevima mora se odstraniti i sam anus i potom učiniti otvor na trbušnoj stijenci. Uz to, stoma se mora učiniti i kod opsežnih tumora kod kojih se ne može odstraniti tumor, a koji priječi prolaz stolice i vjetrova, tako da se omogući uredno pražnjenje stolice.

Za nastanak karcinoma debelog crijeva potrebno je duže vrijeme, pa ga je zato u najvećem broju slučajeva moguće prevenirati i spriječiti relativno jednostavnim postupkom odstranjenja polipa u debelom crijevu. No, da bi to bilo moguće, nužna je kolonoskopija. Ponavljam, prvu kolonoskopiju treba učiniti svatko između 45. – 50. godina starosti bez obzira na simptome, a ako je u obitelji netko imao karcinom debelog crijeva, i deset godina ranije od navedenog!

Dakle, neizostavni  dio preventivne medicine su pravovremene kolonoskopije koje se danas provode u  najmodernijim uređajima u anesteziji.

Najveći broj karcinoma debelog crijeva nastaje upravo iz polipa debelog crijeva.

U tijeku kolonoskopije, ukoliko se polip ili polipi uoče, odmah, u tijeku pretrage budu odstranjeni i  proslijeđeni na patohistološku  analizu. Na taj način ujedno se i sprečava prelazak iz dobroćudnih polipa u zloćudnu promjenu – karcinom /maligna alteracija/, tako da je kolonoskopija osim dijagnostičke pretrage i preventivno-terapijski postupak.

Autor članka: Prim. mr. sc. Nenad Nola, dr. med., specijalist opće kirurgije, subspecijalist onkološke kirurgije

Za dodatne informacije ili rezervaciju termina pregleda, javite nam se na broj 01 4675 333 ili putem kontakt obrasca.

Cjenik naših usluga možete pogledati ovdje.